Estas reglas ortográficas ya se venían utilizando desde hace más de 50 años. La novedad está en que se introdujeron tres grafemas: D,F y LL. Los miembros de la Academia de la Lengua Guaraní, en fecha 7 de septiembre hicieron pública su decisión mediante votación de oficializar lo siguiente: (Umi irundy mbojojaha ojeporavova’ekue ko’ãva)
LAS REGLAS ORTOGRÁFICAS DEL GUARANI
La lengua guaraní se puede escribir correctamente y de modo uniforme, por medio de cuatro reglas ortográficas.
1- Primera regla. La del alfabeto oficial
La lengua guaraní tiene 33 fonemas propios que se representan por medio de 33 grafemas o letras que son: A a, Ã ã, Ch ch, E e, Ẽ ẽ, G g, $g̃ , H h, I i, Ĩ ĩ, J j, K k, L l, M m, Mb mb, N n, Nd nd, Ng ng, Nt nt, Ñ ñ, O o, Õ õ, P p, R r, Rr rr, S s, T t, U u, Ũ ũ, V v, Y y, Ỹ ỹ, ’ (Puso). La Academia de la lengua establece, igualmente, el uso de las letras D, F, y LL para escribir palabras provenientes de otras lenguas, una vez reglamentadas. En este alfabeto oficial no existen letras mudas ni con doble función. Tampoco existen fonemas que se representan por medio de más de una letra. Los dígrafos o letras bilíteras representan un solo fonema.
2- Segunda regla. Del uso de la tilde acentual (´).
Para el uso de la tilde o acento gráfico el idioma guaraní considera la vocal tónica o la de mayor intensidad.
No se debe usar, en ningún caso la tilde acentual cuando la vocal tónica se halla ubicada al final de la palabra. Ejemplos: Guata, ñani, ao. Sin embargo, cuando se halla ubicada antes del final se debe usar indefectiblemente.
Ejemplos: Ára, purahéi. Si en una palabra existen dos o más vocales tónicas, la tilde debe marcarse sobre la tónica de la derecha, siempre que no sea vocal final. Ejemplo: Mbo’ehára. Sobre las vocales nasales no se usa la tilde acentual. Ejemplo: Mokõi, ko’ẽrõ, akãme.
La palabra solamente puede llevar una tilde acentual y la misma es móvil, se desplaza según las partículas que se le adicionan. Ejemplo: Pirapire, pirapirére, oñembopirapirevéta.
La presente regla tiene como adicional complementaria la regla del acento tonal.
3- Tercera regla. De la formación de sílabas nasales.
No concurren en la sílaba dos letras nasales. Ejemplo: Ḡua, ma, ne, ña.
Cuando la vocal oral (a, e, i, o, u, y) forma sílaba con las consonantes nasales (g̃, m, n, ñ) o naso-orales (mb, nd, ng, nt) queda nasalizada por dichas consonantes. Ejemplo: Ma, nda.
Cuando la vocal nasal (ã, ẽ, ĩ, õ, ũ, ỹ) forma sílaba con consonante oral (ch, g, h, j, k, l, p, r, rr, s, t, v,’ (Puso)), dicha sílaba es nasal. Ejemplo: Tã, pytã.
4- Cuarta regla. De la formación de palabras.
En guaraní el hablante genera su propia palabra; lo hace uniendo partículas al lexema base. En la escritura, las partículas prefijas y sufijas que modifican al lexema base, se unen al mismo formando con él una sola palabra.
Ejemplo: Oporogueroguataseténiko. Algunas partículas sufijas pueden desprenderse y ubicarse antes del lexema base, en esos casos no se unen. Ejemplo: Cheakãhatãitémi. Etémi cheakãhatã. Otras pueden aparecer en el texto en ausencia de su regente. Ejemplo: Upéva oikomo’ãkuri. Upéva mo’ãkuri.
Las posposiciones monosilábicas van unidas a su regente. Ejemplos: Oúre, amógui. Las posposiciones polisilábicas no van unidas a su regente. Ejemplo. Ou rehe, amo guive.
GUARANI ÑE’Ẽ JEHAIRÃ MBOJOJAHAKUÉRA
Guarani ñe’ẽ ojehai hekopete ha peteĩchapaite irundy mbojojaha rupive.
1. Mbojojaha peteĩha. Achegety Tee
Guarani ñe’ẽme oĩ 33 ñe’ẽpu tee ojehechaukáva 33 taipu rupive. Umíva hína:
A a, Ã ã,Ch ch, E e, Ẽ ẽ, G g, $g̃, H h, I i, Ĩ ĩ, J j, K k, L l, M m, Mb mb, N n, Nd nd, Ng ng, Nt nt, Ñ ñ, O o, Õ õ, P p, R r, Rr rr, S s, T t, U u, Ũ ũ, V v, Y y, Ỹ ỹ, ’ (Puso). Guarani Ñe’ẽ Rerekuapavẽ omoneĩ avei D d, F f ha Ll ll ojehai hag̃ua ñe’ẽ oúva ambue ñe’ẽgui, oñemohenda rire hekópe.
Guarani achegety teépe ndaipóri taipu ipu’ỹva térã ipukõiva. Ndaipóri avei ñe’ẽpu ojehechaukáva mokõi taipu rupive. Pundie itaipukõiva ojerereko peteĩ taipu añóramo.
2. Mbojojaha mokõiha. Muanduhe rechaukaha rehegua (´)
Ojehaívo guarani ñe’ẽ, oñemañava’erã pu’ae ipuhatãvéva rehe, ojeporu hag̃ua muanduhe rechaukaha.
Pu’ae ipuhatãvéva oĩramo ñe’ẽ pahaitépe, márõ ndojehaiva’erãi hi’ári muanduhe rechaukaha. Tembiecharã: Guata, ñani, ao.
Pu’ae ipuhatãvéva oĩramo upe mboyve katu, ojehaiva’erã katuete. Tembiecharã: Ára, purahéi.
Pu’ae ipuhatãva oĩramo mokõi térã hetave peteĩ ñe’ẽme, ojehaiva’erã pe tenondevevogua ári, ndopytáima guive ipahaitépe.
Tembiecharã: Mbo’ehára.
Pu’ae tĩguáva ári ndojehaíri muanduhe rechaukaha, ogueraháramo tĩgua rechaukaha. Tembiecharã: Mokõi, ko’ẽrõ, akãme.
Opaite ñe’ẽ oguerahava’erã peteĩ muanduhe rechaukahánte ha upéva osyryry ñe’ẽ ári oñembojoapývo ñe’ẽky rupive. Tembiecharã: Pirapire, pirapirére, oñembopirapirevéta.
Oime avei muanduhe andu ko mbojojahápe ombojoapy ha omoĩmbáva.
3. Mbojojaha mbohapyha. Ñe’ẽpehẽ tĩguáva jehairã
Ñe’ẽpehẽme ndoikéi oñondive mokõi taipu tĩguáva. Tembiecharã: Ḡua, ma, ne, ña. Pu’ae juruguáva (a, e, i, o, u, y) oikéramo ñe’ẽpehẽme pundie tĩg̃uáva (g̃, m, n, ñ), ndive; térã pundie tĩjuruguáva (mb, nd, ng, nt) ndive, ko’ãva oguerova hese itĩñe’ẽngue. Tembiecharã: Ma, nda.
Pu’ae tĩguáva (ã, ẽ, ĩ, õ, ũ, ỹ) oikéramo ñe’ẽpehẽme pundie juruguáva (ch, g, h, j, k, l, p, r, rr, s, t, v,’ (Puso) ndive, oiko ñe’ẽpehẽ tĩguáva. Tembiecharã: Tã, pytã.
4. Mbojojaha irundyha. Ñe’ẽ apo rehegua
Tapicha oñe’ẽvo guaraníme, ojapo iñe’ẽrã. Upevarã ombojoaju ñe’ẽpy ha ñe’ẽky. Ojehaívo, umi ñe’ẽky mboyvegua ha ñe’ẽky rireguáva, omoambuéva ñe’ẽpýpe, oñembojoajuva’erã hese oiko hag̃ua chuguikuéra peteĩ ñe’ẽ año.
Tembiecharã: Oporogueroguataseténiko.
Oĩme ñe’ẽky ikatúva ojererova hendágui ha oñembohasa ñe’ẽpy renondévo térã hapykuévo, upéicha jave, ndojoajúi. Tembiecharã: Cheakãhatãitémi, etémi cheakãhatã.
Oĩme ñe’ẽky ikatúva ojeporu oĩ’ỹre ijykére ñe’ẽpy ha’e omoambuéva. Tembiecharã: Upéva oikomo’ãkuri. Upéva mo’ãkuri. Ikatu avei oñembojoaju ñe’ẽpy rehe ñe’ẽ riregua ipehẽteĩva.
Tembiecharã: Oúre, amógui.
Ñe’ẽriregua ipehẽ hetáva ndojoajúi ñe’ẽpy rehe. Tembiecharã: Ou rehe, amo guive.
ÑE’ẼNGUEHAI AMANDAJE 83haREHEGUA (OMBOATÝVA PO ATYPAVẼME OJE’EVA’EKUE)
Táva Paraguaýpe, jasypoapy ára 10ha 2016-ramo oiko Guarani Ñe’ẽ RerekuapavẽAmandaje, Paraguái Ñe’ẽnguéra Sãmbyhyha rógape, oĩva Eligio Ayala rape, óga papapy 1052-hápe,14:45aravo guive ñehenói ñepyrũme, ha 15:00 aravo guive, ñehenói mokõihápe. Oĩ terekuára Domingo Adolfo Aguilera Jiménez, Indalecio Riquelme, Paublino Carlos Antonio Ferreira Quiñónez, Rubén Rolandi, María Elvira Martínez de Campos, Cristina Invernizzi de Santos, María Gloria Pereira de Jacquet, Feliciano Acosta Alcaraz, Almidio Milciades Aquino Argüello, Mauro Javier Lugo Verón, María Georgina González Morán, Alberto Luna Pastore, María Eva Mansfeld de Agüero, Zulma Beatriz Trinidad Zarza, Mario Rubén Álvarez Benítez, Alcibiades González Delvalle, Tadeo ZarrateaDávalos, Teresita Dejesús Delgado Salinas, Ladislaa Alcaraz de Silvero, Bernarda Ortellado de Eschgfäller, Milciades Benítez Larrier, Ramón Raimundo Silva Fernández.
Oiko Amandaje ojeporavo hag̃ua guarani mbojojahakuéra, oñehesa’ỹijo rire heta ára umi mba’e, Atypavẽme.Terekuarakuéra ijatýkuri 29.06.16, 12.07.16, 27.07.16, 03.08.16 oñamindu’u hag̃ua mbojojaharãnguéra rehe; omoakã tembiapo Atypavẽ Pehẽ omba’apóva Ñe'ẽtekuaa ha jehaikatu rehe.
Omoñepyrũvo Amandaje, Yta oporomomandu’a Tekoguatahápe he’íva rehe, ojeporavo hag̃uambojojahakuéra opytava’erã guaraníme. Ak. 33ha,Vore e)-pe he’i: «Oñemoĩva’erã oñoñe’ẽme umi terekuára oĩva upe atýpe mbohapy vorégui mokõi, ha omba’eporavóva’erã ojekuaa’ỹre hembiporavo, oñerenohẽ hag̃ua ko’ã tembiapoukapy: [...] ẽ) Omoĩ térã omoambuéva Guarani Ñe’ẽtekuaa teete». Ak. 32-hápe he’i: «Terekuára Atypavẽ ikatu omoneĩ terekuára ipore’ỹva ohenduka hag̃ua hemiandu térã omba’eporavo hag̃ua umi tembiporu pyahu marandu mog̃uahẽha rupive, ohechauka porãramo ndaikatúiguinte noĩriha upe atýpe».
Terekuára Dionisio Fleitas Lecoski he’iuka ndoumo’ãiha, ha ogueruka hembiporavo kuatia rehe, ñe’ẽ veve rupive. Amandaje omoneĩ chupe hembiporavo oguerukáva.
Oñemoñe’ẽ peteĩteĩmbojojahakuéra, guarani ha España ñe’ẽme. Ojejuhúva tai ha ñe’ẽ oĩ porãite’ỹva, ojehechauka kuatiápe oñemoñe’ẽnguévo, ha oje’e Terekuapavẽ Mboguataha tomoĩ porã uperirénte umi mba’e. Oñemoñe’ẽmbávo mbojojahakuéra, ojeporavo peteĩteĩ, ojekuaa’ỹme terekuára oiporavóva réra, Tekoguataha he’iháicha.
Ojepapa rire kuatiápe jeporavokue, ojejuhu opytaha kóicha:
Mbojojaha peteĩha.Mokõipa mokõi omoneĩ (22), peteĩ ndoiporavói (un voto en blanco).
Mbojojaha mokõiha. Mokõipa peteĩ omoneĩ (21), mokõi ndoiporavói (dos votos en blanco).
Mbojojaha mbohapyha. Mokõipa mokõi omoneĩ (22), peteĩ ndoiporavói (un voto en blanco).
Mbojojaha irundyha. Mokõipa mbohapy omoneĩ (23), ndaipóri oiporavo’ỹva (ningún voto en blanco).
Oñemoñe’ẽmba rire mba’éichapa osẽmbojojahakuéra jeporavo, terekuarakuéra omoneĩ ha oguerovy’ajoaite tembiapokue, oñemboajéva Tekoguataha he’ihaichaite. Ojehechapávo ko’ã mba’e, oñemohu’ã Amandaje, 17 aravo jave.
(Texto emitido por la Academia de la Lengua Guaraní)